Velike vode donjeg toka rijeke Save tijekom svibnja 2014.
1. Uvod
Sredinom svibnja 2014. u donjem je dijelu toka rijeke Save došlo do velikih poplava zbog intenzivnih oborina uzrokovanih višednevnim zadržavanjem jake i duboke ciklone iznad jugoistočne Europe. Bosna i Hercegovina, Srbija te istočna Hrvatska primile su velike količine kiše, više od 200 litara u nekoliko dana, što je na tim područjima rezultiralo katastrofalnim poplavama, najvećim u do sada zabilježenoj povijesti.
Rijeka Sava izvire u slovenskim Alpama, a u Beogradu utječe u Dunav. Najdužim svojim dijelom teče kroz RH i čini južnu državnu granicu prema BiH. Iz Slike 1. je vidljivo da veći dio područja BiH pripada crnomorskom slivu (75,7%), tj. da se većina vodotoka ulijeva u Savu. Boje u podlozi prikazuju nadmorske visine sliva: zelena-najniže do plava-najviše.
Slika 1. Sliv rijeke Save.
Dana 11. svibnja 2014. je na većem dijelu BiH količina vlage u tlu iznosila 60-100% (Slika 2.) što je posljedica „vlažnog“ do „ekstremno vlažnog“ travnja 2014. i obilnih oborina početkom svibnja. (http://www.rhmzrs.com/assets/images/meteorologija)
Slika 2. Satelitska snimka vlage u tlu (%) 11.5.2014. u 21:20, (Advanced Scatterometer), © EUMETSAT (2014).
2. Sinoptička analiza
U razdoblju od 12. do 15. svibnja sa zapada se Europe prema Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi približavalo polje niskog tlaka (dolina) u sklopu kojeg se isto tako premještao prizemni frontalni poremećaj povezan s ciklonom na Jadranu. Tijekom 15. svibnja visinska dolina prelazi u ciklonalni vrtlog koji se rasprostire kroz cijelu troposferu. Glavna os ciklone se pri tome postavlja gotovo vertikalno te je središte visinske ciklone i u najvišim slojevima gotovo vertikalno iznad središta prizemne ciklone. Ciklona po visini svoj vrhunac dostiže upravo 15. i 16. svibnja, a njeno se središte tek vrlo malo pomiče prema sjeveroistoku. Ciklona istovremeno crpi dodatnu vlagu iz Sredozemlja i Crnog mora, dok sa sjevera povlači hladniji zrak. Vrlo intenzivni procesi u cikloni dovode do stvaranja debelog oblačnog sloja te jakih oborina na području sjeverne Hrvatske, ali i iznimno jakih dugotrajnih oborina na većem području Bosne i Hercegovine te Srbije (Slika 3.). Padala je uglavnom kiša, a u gorju i snijeg koji je u Bosni i Hercegovini mjestimice bio i obilan. Tijekom 16. svibnja središte visinske ciklone je nad Srbijom i ona prema kraju dana počinje slabjeti.
U razdoblju od 12. do 19. svibnja najviše oborina palo je u Kutjevu (164 l/m2), u Lipiku je palo 114 litara, u Gradištu 101,3 litre kiše te u Ogulinu 105,5 litara. Gotovo sva ta kiša pala je u dva dana, 15. i 16. svibnja. U ta je dva dana u gradu Osijeku palo 69 litara, što je prosječna mjesečna količina kiše za svibanj, koja iznosi 69,3 l/m2. Ukupno je ciklona Osijeku donijela 92,5 litara kiše, u Požegi je palo 95 litara, u Daruvaru 94,2 litre, a u Slavonskom Brodu 66,8 litara.
Slika 3. Satelitska slika akumulirane oborine za 14.5. i 15.5.2014, © EUMETSAT (2014).
3. Hidrološka mjerenja vodostaja i protoka rijeke Save
U razdoblju od 14. do 18. svibnja 2014. na hidrološkim postajama donje Save registrirani su najveći vodostaji u povijesti mjerenja. Apsolutno najveći vodostaji na postajama Slavonski Brod, Slavonski Šamac, Županja i Gunja izravna su posljedica ekstremnog dotoka rijeke Bosne (procjena protoka Q=4.000 m3/s), Vrbasa (procjena protoka Q=2.000 m3/s) i Une, slike 1. i 4.
Satne vrijednosti vodostaja:
Hidrološki podaci o zabilježenim satnim vrijednostima vodostaja za mjesec svibanj 2014. godine (Slika 4.) prikazani su za slijedeće hidrološke postaje:
Šifra |
Ime postaje |
Vodotok |
Kota „0“ u m n/m |
3179 |
Davor |
Sava |
82,594 |
3177 |
Slavonski Kobaš |
Sava |
82,690 |
3098 |
Slavonski Brod |
Sava |
81,800 |
3101 |
Slavonski Šamac |
Sava |
80,696 |
3211 |
Županja |
Sava |
76,277 |
3416 |
Gunja |
Sava |
74,324 |
Izvršena mjerenja protoka:
Tijekom trajanja poplavnog vala izvršeno je pet vodomjerenja na promatranom području (fotografije 3.-6.). Rezultati su prikazani tablično, prema vremenskoj sljedivosti:
Datum |
Hidrološka postaja |
Vrijeme mjerenja |
Vodostaj Cm |
Sred. brzina m/s |
Protok m3/s |
Mjerni uređaj |
16.05.2014. |
Gunja |
12:19 |
1038 |
0,83 |
3806,52 |
ADCP RiverRay |
17.05.2014. |
Gunja |
14:36 |
1173 |
0,81 |
4621,01 |
ADCP RiverRay |
17.05.2014. |
Slavonski Šamac |
17:38 |
888 |
1,32 |
6007,96 |
ADCP RiverRay |
21.05.2014. |
Slavonski Kobaš |
9:59 |
875 |
0,85 |
2922,39 |
ADCP RG WH |
23.05.2014. |
Slavonski Brod |
10:51 |
808 |
0,9 |
2917,70 |
ADCP RG WH |
Na Slici 4. su prikazani vodostaji svih šest navedenih hidroloških postaja s naznačenim mjerenjima protoka.
Slika 4. Satne vrijednosti vodostaja u razdoblju 11.5.-26.5.2014.
Fotografija 1. Hidrološka postaja Sava-Gunja 17.5.2014.
Fotografija 2. Gradnja zečjih nasipa u Gunji 17.5.2014.
Fotografija 3. Sava - Gunja, početak mjerenja protoka 17.5.2014. u 14:30.
Fotografija 4. Mjerni profil Sava – Slavonski Šamac, 17.05.2014. u 17:00.
Fotografije 5. i 6. Mjerenje protoka s mosta u Slavonskom Šamcu 17.5.2014.
Rezultati mjerenja:
Vodotok: |
Sava |
Postaja: |
Slavonski Šamac |
Oznaka postaje: |
3101 |
Mjerenje vodio: |
Miković |
|
|
|
|
||||
Datum: |
17.5.2014. |
Sat: |
17:38 |
Vodostaj (cm) start: |
889 |
Vodostaj (cm) kraj: |
887 |
Slika 5. Raspored brzina
po protočnom profilu Sava – Slavonski Šamac (mjereno u profilu mosta).
B (m) |
448,77 |
Hsr. (m) |
10,11 |
H max (m) |
20,65 |
|
|
A m2: |
4.537,1 |
Vsr. (m/s) |
1,32 |
Q p. dno (m3/s) |
19,56 |
Q total (m3/s) |
6.007,96 |
Slika 6. Izmjereni protok u Slavonskom Šamcu, PP = 1000 godina.
Rezultati mjerenja:
Vodotok: |
Sava |
Postaja: |
Gunja |
Oznaka postaje: |
3416 |
Mjerenje vodio: |
Miković |
|
|
|
|
|
|
|
|
Datum: |
17.5.2014. |
Sat: |
14:36 |
Vodostaj (cm) start: |
1173 |
Vodostaj, (cm) kraj: |
1173 |
Slika 7. Raspodjela brzina toka u mjernom profilu Sava-Gunja
Slika 8. Raspored maksimalnih brzina toka po protočnom profilu (vmax =2,5 m/s !)
B (m) |
727,87 |
H sr (m) |
7,84 |
H max (m) |
17,88 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
A (m2 ) |
5.704,07 |
v sr (m/s) |
0,81 |
Q p. dno (m3/s) |
0,00 |
Q total (m3/s) |
4.621,01 |
B (m) - širina
mjernog profila; A (m2) - površina mjernog profila; H sr
(m) - sred. dubina vode; Hmax
(m) – maks.dubina vode; vsr
(m/s) – sr. profilska brzina;
Q p.dno (m3/s)
– dodatni protok uz pomično dno; Q
total (m3/s) – ukupni protok
Iako lijevi pritoci Save kao što su Pakra, Orljava, Česma i Sloboština nisu dali toliko značajan doprinos samom protoku Save poput bosanskih rijeka, ipak treba istaknuti da su i te rijeke u istočnoj Slavoniji, zbog svog strmog sliva, izazvale bujične poplave (Slika 8.)
Povijesni maksimumi na lijevim pritocima Save:
Pakra – Janja Lipa: 16. svibnja 2014. vodostaj 477 cm, dosadašnji Hmax= 470 cm
Pakra - Kusonje: 16. svibnja 2014. vodostaj 204 cm, dosadašnji Hmax = 104 cm
Orljava – Frkljevci: 16. svibnja 2014. vodostaj 533 cm, dosadašnji Hmax = 529 cm
Orljava - Požega: 16. svibnja 2014. vodostaj 344 cm, dosadašnji Hmax = 254 cm
Orljava - Vidovci: 16. svibnja 2014. vodostaj 491 cm, dosadašnji Hmax = 320 cm
Sloboština – Okučani: 15. svibnja 2014. vodostaj 234 cm, dosadašnji Hmax = 229 cm
Zaključak:
Rezultati mjerenja koje je DHMZ izvršio na hidrološkim postajama donje Save pokazuju do sada nezabilježene ekstremne vrijednosti u vodostajima, brzinama toka i protocima. Sasvim je sigurno da ovakav događaj, koji odgovara povratnom periodu PP = 1000 godina (Slika 6.), treba biti predmet detaljne analize. Također ukazuje na potrebu bolje suradnje svih susjednih zemalja u razmjeni meteoroloških i hidroloških informacija, kako bi se na vrijeme mogle predvidjeti ovakve ekstremne pojave i što je moguće više ublažiti njihove štetne posljedice.
Autori:
SEKTOR ZA HIDROLOGIJU
mr.sc. Roberta Abdulaj
Nataša Miković, dipl.ing.
Dijana Oskoruš, dipl.ing.
dr.sc. Tatjana Vujnović
SEKTOR ZA VREMENSKE ANALIZE I PROGNOZE
dr.sc. Vlasta Tutiš